Ovom rutinom možete naučiti mozak da bude srećan

Ovom rutinom možete naučiti mozak da bude srećan

Uspete li da održite novu rutinu 45 dana, stvorićete nove neurološke puteve i postaće vam sasvim prirodna, objašnjava Loreta Bruning, autorka knjige "Meet Your Happy Chemicals". Ljudi se često žale kako se više osećaju tužno nego srećno, ali osećaj tuge je prirodan i neophodan jer bez osećaja tuge ne bi bilo ni osećaja sreće.

Važno je prihvatiti i tužne i srećne hemijske procese u mozgu jer su oni postojali davno pre evolucije čovečanstva i neće nestati, kaže Loreta Bruning, autorka knjige “Meet Your Happy Chemicals: Dopamine, Endorphin, Oxytocin, Serotonin”.

Iako su sreća i tuga hemijski proizvod našega mozga, mi i dalje imamo uticaj na ono što nas čini srećnima. Za sreću je zaslužan limfni sistem, kao i “srećni” hemijski procesi dopamin, endorfin, oksitocin i serotonin. Oni se otpuštaju svaki put kad vidimo nešto što je dobro za naše preživljavanje i opstanak.

Mozak "uči" iskustvom

Limfni sistem odlučuje je li nešto dovoljno važno za snažnu navalu sreće, a tako funkcioniše još od davnih evolucijskih dana. Ono što nam olakšava preživljavanje podstiče stvaranje srećnih hemijskih procesa, a ono što ugrožava naše preživljavanje podstiče stvaranje tužnih hemijskih procesa u mozgu. Iako smo limfni sistem nasledili od predaka, to nije dovoljno za razumevanje sreće. Mozak ne zna kad treba ispustiti koji hemijski spoj, nego to “uči” putem iskustva.

Sva iskustva stvaraju nove neurološke puteve, a najviše ih se formira kad smo mladi i u ranom detinjstvu. Svaki put kad dete nešto doživi, neurohemijska veza se ili izgradi ili ojača.

- Kad ste kao dete osetili glad, to vas je činilo tužnima i osećali ste se loše. U tom trenutku majka vam je dala kolačić kako bi vas utešila, što joj je verovatno i uspelo. Ako se ova radnja ponovila nekoliko puta, neurološka veza je stvorena i vi, kao odrasla osoba, kad ste tužni, posežete za kolačićem jer je vaš mozak stvorio vezu između osećaja sreće i kolačića - objašnjava Bruning.

Što smo stariji, teže učimo

Srećom, na stvari koje vas čine srećnima možete uticati, a to znači da možete sami sebe naučiti da više volite učiti nego gledati omiljenu televizijsku emisiju, tvrdi autorka. Iako to zvuči neverovatno, važno je samo da istrajete u ponavljanju nove rutine koju želite zavoleti.

Mozgu treba 45 dana zaredom da “nauči” neku rutinu, čime se stvaraju novi neurološki putevi i ona vam postaje prirodna, te će mozak svaki idući put prilikom te aktivnosti otpuštati hemijske procese sreće.

Upravo su stvarna iskustva glavna za stvaranje neuroloških puteva, a ona oblikuju funkcionisanje mozga pomoću mijelinskog omotača.

- Neuroni obmotani mijelinskim omotačem mnogo su efikasniji. Učite li na primer novi jezik, u početku se osećate čudno kad ga govorite. To je zato što ti neuroni još nemaju mijelinski omotač. Većina omotača stvara se do 15. godine. To je razlog zašto sve teže učimo nove stvari što smo stariji, ali i i zašto tako teško menjamo postojeće navike - kaže autorka.

Ona dodaje da nam srećni hemijski procesi pomažu da istrajemo u stvarima koje pospešuju naše preživljavanje i opstanak, dok su oni tužni procesi, poput kortizola, tu da nas čuvaju, stoga je i više nego jasno da su nam i tuga i sreća i više nego potrebni za život.

Izvor: 24sata.hr

Zatvoreno za komentare.