Praznični običaji za koje nikada niste čuli

Praznični običaji za koje nikada niste čuli

U gradovima širom sveta već neko vreme traju praznični vašari u kojima podjednako uživaju i domaći građani ali i turisti.

Foto: Shutterstock

U velikom broju zemalja postoje i tradicije koje se obavezno poštuju kada je reč o ovim praznicima. Pojedine su uobičajene kada se pomisli na kraj godine i razmenu poklona, dok za neke verovatno niste imali priliku da čujete.

Deda Mraz sa sunčanim naočarima

Deda Mraz sa crvenim ogrtačem i belom bradom je neizostavan prizor tokom novogodišnjih i božićnih praznika širom sveta. Mališani mu se raduju, ali i oni stariji koji se rado sećaju kako je to biti dete.

Ništa drugačije nije i na Obali Slonovače u Zapadnoj Africi. S jednom malom razlikom: tamo je on tamnoput i nosi sunčane naočare. S obzirom na temperature od oko 30 stepeni koje tamo vladaju u decembru, savršena iluzija božićne atmosfere moguća je samo uz pomoć veštačkog snega.

Tuča za vreme praznika

Južna Amerika je kontinent koji je poznat po vrhunskim sportistima, a pogotovo iz oblasti borbenih sportova. Peru je jedna od retkih zemalja koja ima bizarnu tradiciju tuče tokom božićnih praznika.

Kod domorodačkih naroda je karakteristično da za vreme praznika udaraju jedni druge kao način slavlja, ali i reševanja sporova. Ovo nije tradicija samo za muškarce, već u njoj učestvuju i žene i deca, dok ogroman broj ljudi gleda ovaj prizor. Iako deluje varvarski, to ne znači da ne postoje određena pravila.

Protivnika koji je na zemlje ne smete da grizete ili udarate. Policija je uvek u pripravnosti ako se stvari slučajno otrgnu kontroli.

Crni Petar

Svake godine kada holandski Deda Mraz koga oni zovu Sinterklas, krene da deci deli poklone, u zemlji uzavru duhovi. Razlog za večitu svađu je njegov tradicionalni pratilac - Crni Petar.

Foto: Shutterstock

Mnogi smatraju da je to što je on tamnoput diskriminacija. I Odbor UN za ljudska prava traži da Holanđani taj lik izbace iz svoje božićne tradicije.

Sečenje božićnog drveta

Jedan drži, drugi seče: otac i sin u saksonskom Fišbahu seku božićno drvo. Ono je neodvojivi deo nemačke božićne tradicije. Neki ga donose u domove već početkom decembra, a neki neposredno uoči Božića. Ali uvek je okićeno - nekada šareno i kičasto, nekada jednobojno i elegantno, a ponekad samo s nakitom iz dečije radinosti. Oni oprezniji prave sveće zamenjuju električnim sijalicama.

Rudolf, Dašer, Dancer, Prancer i Viksen

Rudolf, Dašer, Dancer, Prancer i Viksen - to su najpoznatiji Deda Mrazovi irvasi. Oni u američkoj božićnoj dekoraciji ne mogu da se izostave. U "zemlji neograničenih mogućnosti" vole malo više kiča i šljokica. Božićne dekoracije su u njujorškoj četvrti Bruklinu danas svojevrsna turistička atrakcija, prenosi DW.

Darežljivi pauk

Ukrajinski folkor pripoveda priču o darežljivom pauku koji je pomogao siromašnoj porodici da okiti jelku. Naime, pauk je ukrasio drvo pletući sjajnu mrežu po njemu.

Foto: Pixabay

Danas, Ukrajinci ukrašavaju domove svetlucavim mrežama kako bi prizvali sreću u idućoj godini.

Grožđe za sreću

U ponoć 31. decembra, u Španiji, tradicija je da se jede grožđe, i to tačno 12 zrna - kako bi osigurali 12 srećnih meseci koje predstoje.

Pokloni za životinje

U zoološkom vrtu Tarongi u Sidneju poklone za Božić dobijaju i životinje. Oni spolja deluju kao da su u njima zapakovane čarape ili kravate. Na sreću ovih šimpanzi, u njima, međutim, nisu tekstilni predmeti već jestive poslastice.

Zatvoreno za komentare.