Prirodna mesta koja bi trebalo posetiti pre nego što nestanu

Prirodna mesta koja bi trebalo posetiti pre nego što nestanu

Zemlja je dom neverovatno lepih prirodnih mesta i istorijski važnih lokaliteta, ali zbog klimatskih promena i ljudske nepažnje, neka od njih su u ozbiljnoj opasnosti da nestanu u narednih 100 godina.

 Foto:Shutterstock

Popularno odredište kada je reč o medenom mesecu, takozvani raj na zemlji – ostrva Sejšeli, koja su smeštena u Indijskom okeanu, u ozbiljnoj su opasnosti da nestanu zbog erozije, i to u narednih 50-100 godina.

Takođe se predviđa da će šume Madagaskara da postoje još samo 35 godina zbog mnoštva požara i masovne seče šuma.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by MARIO LOVES ITALY 🇮🇹 (@mariolovesitaly)

Ni čuvena Venecija nije zaštićena, naprotiv, najromantičniji grad na svetu tone godinama unazad i ne pokazuje znakove zaustavljanja. Sve češće poplave poslednjih godina takođe utiču na nestanak grada Kanala. U novembru 2019. godine, nivo vode u Veneciji dostigao je dva metra, što se na ovom mestu nije dogodilo više od 50 godina.

Mrtvo more, koje se graniči sa Jordanom i Izraelom, potonulo je 25 metara i nestalo za trećinu u poslednjih nekoliko decenija, i nastavlja da tone tri metra svake godine. Sve dok zemlje oko mora nastave da koriste vodu iz reke Jordan more bi moglo u potpunosti nestati u bliskoj budućnosti.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Killa Expeditions Peru Travel (@killaexpeditions)

Ruševine carstva Inka, Maču Pikču, privlače milione turista godišnje, daleko premašujući ograničenje od 2.500 posetilaca dnevno, koje su prvobitno postavili Unesko i Peru. Mnogi veruju da bi to, zajedno sa prirodnim klizištima i erozijom, moglo prouzrokovati rušenje grada, ukoliko se ne donesu novi propisi koji bi mogli sprečiti katastrofu.

Foto:Shutterstock

Tadž Mahal je jedna od najznačajnijih zgrada na svetu, ali neki stručnjaci brinu da bi se to mesto moglo urušiti zbog erozije i zagađenja.

Afrički bazen Kongo, druga po veličini kišna šuma na svetu, jedno je od najraznovrsnijih područja na svetu, sa preko 10.000 biljnih vrsta, 1.000 vrsta ptica i 400 vrsta sisara. Međutim, nedavna studija predviđa da će dve trećine šume, uključujući biljke i divlje životinje, možda potpuno nestati do 2100. godine.

Foto:Shutterstock

Egipatske piramide i Velika sfinga suočavaju se sa erozijom zbog zagađenja. I porast podzemnih voda i kanalizacija slabe ploče na kojima stoje i postoji opasnost da bi zagađenje na kraju moglo dovesti do njihovog potpunog propadanja.

Foto:Shutterstock

Maldivi, ostrvska država u Indijskom okeanu, polako tone zbog klimatskih promena. Naučnici predviđaju da će u roku od 100 godina ostrvo biti potpuno potopljeno.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Tourguidebob (@tourguidebob)

Najveća građevina na svetu koju je čovek stvorio, Kineski zid, opstala je više od 2000 godina, kao omiljena destinacija koju treba videti, ali turizam, razvoj i erozija doveli su do toga da su gotovo dve trećine zida već bile oštećene ili uništene.

Ako se nešto ne preduzme, predviđanja su da bi delovi zida mogli bi biti uništeni peščanom olujom i erozijom za samo 20 godina.

Zatvoreno za komentare.