Kako javlja Asošijeted pres a prenosi Tanjug, novinska agencija Ansa je navela reči konsultanta međunarodnog komiteta koji nadgleda nagib tornja, Nunciantea Skvelje koji je rekao da je progresivni oporavak nagiba dobra vest, ali da je sveobuhvatno strukturalno "zdravlje " tornja važnija.
Foto: Shutterstock
Inženjeri se već više od 20 godina trude da isprave Krivi toranj u Pizi i ispravili su ga za četiri centimetra. Kažu i da je struktura tornja bolja nego što su očekivali.
Toranj se počeo kriviti čim je počela njegova gradnja 1173 . godine a inače služi kao zvonik obližnje katedrale. Više od 10 godina je bio zatvoren kako bi radnici smanjili njegov nagib a za javnost je otvoren 2001. godine.
Foto: Shutterstock
Njegove temelje je, kako navodi RTS, postavio arhitekta Bonano Pisanoi i na njemu radio do 1185. godine kada je iznenada nestao i ostavio građevinu sa samo tri i po sprata visine. Napola završen, Krivi toranj je stajao punih 90 godina sve dok drugi arhitekta, Guljeljmo de Instrik nije odlučio da se angažuje na tom projektu.
Godine 1250. nekoliko arhitekata je pokušalo da ga ispravi, ali je on i dalje tonuo. Izgradnja je dovršena 1360. godine.
Foto: Shutterstock
Velika je misterija kako je nagnut pod uglom od pet stepeni, zbog čega mu je vrh pomeren od temelja za više od pet metara, opstao vekovima i preživeo barem četiri jaka zemljotresa.
Kako je proletos pisao britanski "Dejli mejl" naučnici veruju da su našli odgovor. Naime, tim stručnjaka, okupljen oko profesora Džordža Milonaiksa, sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Bristolu, zasluge za to vidi u fenomenu posebnog međusobnog uticaja zemljišta i konstrukcije samog tornja.
Foto: Shutterstock
Naučnici su objasnili da velika visina i čvrstina građevine, u kombinaciji s mekim zemljištem, uzrokuje takvu promenu vibracionih karakteristika strukture, da pomeranje tla izazvano zemljotresom ne utiče na nju. U tome je ključ opstanka kule, smatraju oni.