Deblji, gluplji, mrzovoljniji: Kolike su zaista posledice prelaska na letnje računanje vremena zauvek?

Deblji, gluplji, mrzovoljniji: Kolike su zaista posledice prelaska na letnje računanje vremena zauvek?

U reprezentativnoj onlajn anketi Evropske komisije od 4,6 miliona učesnika 84 odsto izjasnilo se protiv smene "letnjeg" i "zimskog" vremena, a većina je za to da letnje računanje vremena traje zauvek. Evropska komisija je nakon toga najavila da će predložiti ukidanje sezonskog pomeranja kazaljki.

 Foto: Shutterstock

Što se tiče Srbije, iz Ministarstva privrede je rečeno da će se izmene na nivou EU uzeti u obzir i pristupiti usklađivanju srpskih propisa sa evropskim u najkraćem roku. To znači da će se Srbija opredeliti ili za večito zimsko, ili za večito letnje vreme.

Mnogi stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi uvođenje letnjeg računanja vremena tokom cele godine imalo pogubne posledice.

Til Reneberg sa Instituta za medicinsku psihologiju Univerziteta u Minhenu kaže da bi uvođenje trajnog letnjeg vremena izazvalo "ogromne probleme".

 Foto: Shutterstock

"Time se povećava rizik od dijabetesa, depresije, poremećaja sna i teškoća u učenju, što znači da bismo u Evropi postali deblji, gluplji i mrzovoljniji", kaže ovaj stručnjak.

Stručnjaci ističu da će svaka zemlja koja ne uvede trajno letnje vreme biti ispred Evrope.

 "U uzrastu od 20 godina potreba za spavanjem je najveća. Rusija je već jednom pokušala to da uradi, ali je doživela fijasko", kaže Reneberg.

Ukoliko bi EU odlučila da uvede trajno letnje računanje vremena, mnogo više dana u godini ustajali bismo po mraku.

 Foto: Shutterstock

"Zavisno od mesta stanovanja, deca bi i do šest nedelja duže išla po mraku u školu", kaže Reneberg, koji smatra da je anketa sprovedena bez adekvatnog informisanja javnosti.

"Da je predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker rekao da ćemo ubuduće tokom cele godine morati da dolazimo na posao jedan sat ranije, ljudi bi izašli na ulice", kaže on.

"Da je anketa sprovedena zimi, verovatno bi se mnogi založili za 'zimsko vreme'", smatra Ingo Fice iz bolnice "Šarite" u Berlinu.

 Foto: Shutterstock

Svetlo i tama utiču na naš unutrašnji časovnik - kada ćemo se razbuditi, a kada osetiti umor. Duži dan zbog uvođenja "letnjeg vremena" utiče da se neuratransmiter sna melatonin kasnije luči. Pošto ne osećamo umor na vreme, kasnije ležemo, ali ujutro ipak moramo ranije da ustanemo.

"Vremenom preti nedostatak sna - zbog toga ćemo u još većoj meri postati hronično nenaspavano, premoreno društvo", kaže za list "Štern" stručnjak za poremećaje sna Hans-Ginter Ves.

Zatvoreno za komentare.