Evo koliko dugo koronavirus može opstati na površinama

Evo koliko dugo koronavirus može opstati na površinama

Poznato je da se možemo zaraziti virusom dodirivanjem kontaminiranih površina, ali tek sada je objašnjeno koliko se dugo koronavirus može zadržati van ljudskog tela.

Foto: Shutterstock

Kako se širenje koronavirusa masovno nastavlja, ljudi razvijaju strah od raznih površina. Oni sada svuda u svetu pokušavaju da otvore vrata svojim laktovima, ljudi koji često koriste javni prevoz izbegavaju da se uhvate za šipku, a radnici u kancelarijama svakog jutra dezinfikuju svoje stolove.

U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslate su grupe radnika u zaštitnim odelima kako bi dezinfikovali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u uredima, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni.

U nekim gradovima, dobronamerni volonteri naveče izlaze kako bi dezinfikovali tipke na bankomatima.

Virusi su prilično otporni kada nađu pogodno mesto za život

Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući grip, COVID-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kije i kašlje. Jedan kašalj može proizvesti do 3.000 kapi.

Foto: Shutterstock

Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u vazduhu. Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalnim materijama pa svako ko ne opere ruke nakon korišćenja toaleta može kontaminirati sve što dodirne.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) smatra da prenos koji se dogodi kada dodirnete kontaminiranu površinu ili objekt pa lice nije glavni način na koji se virus širi.

Bez obzira na to, CDC, Svetska zdravstvena organizacija i druge zdravstvene institucije, naglasile su da akcije: pranje ruku, čišćenje i redovno dezinfikovanje površina koje najčešće dodirujete ključne su u prevenciji širenja COVID-19.

I dalje nije tačno poznato koliko su slučajeva direktno izazvale kontaminirane površine jer stručnjaci savetuju da ljudi redovno dezinfikuju sve s čim dolaze u kontakt, prenosi BBC.

Do nedavno je bilo nejasno koliko dugo SARS-CoV-2, virus koji izaziva bolest COVID-19, može opstati van ljudskog tela.

Neke studije sprovedene na drugim koronavirusima, uključujući MERS i SARS, otkrile su da oni mogu preživeti na metalu, staklu ili plastici do devet dana, ako se te površine ne dezinfikuju pravilno. Neki virusi, na niskim temperaturama, mogu opstati i do 28 dana.

Foto: Shutterstock

Otpornost virusa zavisi o tipu površine koju nastanjuju

Virološkinja s Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH), Neltje van Doremalen i njene kolege iz "Rocky Mountain Laboratories" u Hamiltonu, u Montani, napravili su jedne od prvih testova kako bi saznali koliko SARS-CoV-2 može opstati na različitim površinama.

Istraživanje koj još nije objavljeno u naučnom časopisu, pokazuje da virus kada ga neko iskašlje u vazduh, tamo može opstati do tri sata. Finije kapljice veličine 1-5 mikrometara, trideset puta manje od širine ljudske dlake, mogu opstati u vazduhu i do nekoliko sati.

NIH istraživanje je otkrilo da SARS-CoV-2 virus na kartonu opstaje do 24 sata, a dva do tri dana na plastičnim i površinama od nerđajućeg čelika.

Ovo otkriće sugeriše da virus duže opstaje na kvakama, laminiranim i plastificiranim radnim pločama, kao i na drugim čvrstim površinama. Istraživači su otkrili da bakrene površine neutralizuju virus nakon samo četiri sata.

Postoje načini da se virus brzo eliminiše

Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralizovati u roku od jednog minuta ako površine dezinfikujete sa 62-71% alkoholom, vodonikovim peroksidom od 0,5% ili kućnim izbeljivačem koji sadrži 0,1% natrijum hipoklorita.

Foto: Shutterstock

Visoke temperature i vlaga takođe pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutralizovanje drugih koronavirusa, iako je istraživanje pokazalo da srodni koronavirusi koje uzrokuje SARS mogu ubiti temperature iznad 56 stepeni, u proseku 10.000 viralnih čestica svakih 15 minuta.

Sprovode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utiču na virus

Iako ne postoje podaci o tome koliko virusnih čestica ima u jednoj kapljici koju iskašlje zaražena osoba, istraživanje gripa sugeriše da manje kapi mogu sadržati desetine hiljada kopija virusa.

Ovaj podatak ovisi o samom virusu, u kojem delu respiratornog sistema je nađen i u kojem je stadijumu infekcije osoba.

"Ne zna se tačno koliko mogu opstati na odeći i drugim površinama koje se teže dezinfikuju. Iako istraživači i dalje rade testove na odeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promene u temperaturi i vlaga takođe mogu uticati na to koliko dugo virus može preživeti. Trenutno sprovodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus", istaknuo je Vinsent Munster, jedan od istraživača.

Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinfikovanje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja COVID-19.

Zatvoreno za komentare.