Imunitet na koronu mogu imati i osobe koje se nisu zarazile - evo od čega zavisi

Imunitet na koronu mogu imati i osobe koje se nisu zarazile – evo od čega zavisi

Imuni sistemi nekih ljudi koji nisu bili izloženi koronavirusu mogli bi biti bliski sa patogenom, što bi moglo da smanji ozbiljnost bolesti ako takva osoba dobije kovid-19, pokazuje nova studija o kojoj piše CNN.

Foto: Shutterstock

Studija je u sredu objavljena u naučnom časopisu Nature i otkrila je da u uzorku od 68 zdravih odraslih osoba u Nemačkoj, koje nisu bile izložene koronavirusu, njih 35 posto ima T-ćelije u krvi koje su reaktivne na virus.

Šta su T-ćelije?

T-ćelije su deo imunog sistema koji pomaže u zaštiti tela od infekcije. Reaktivnost T-ćelija sugeriše da je imuni sistem možda imao iskustva sa sličnom infekcijom i da bi mogao koristiti to pamćenje u borbi protiv nove infekcije. Kako bi njihov imuni sistem mogao da ima reaktivne T-ćelije ako nikad nisu imali kovid-19?

One su verovatno stečene u prethodnim infekcijama endemskim koronavirusima, napisali su u studiji naučnici s raznih institucija iz Nemačke i Velike Britanije. Korišćenje ove memorije T-ćelija s druge slične infekcije u odgovoru na novu infekciju naziva se “unakrsna reaktivnost”.

Nova studija uključivala je analizu uzoraka krvi 18 pacijenata s kovidom-19 u dobi od 21 do 81 godine te zdravih donora u dobi od 20 do 64 godine iz Nemačke.

“Postoji značajan deo pojedinaca koji imaju imunitet”

Studija je otkrila da T-ćelije reaktivne na koronavirus postoje kod 83 posto pacijenata s covidom-19. Iako su istraživači pronašli postojeće unakrsno reaktivne T-stanice kod zdravih ispitanika, u studiji su napisali kako uticaj tih ćelija na ishod covida-19 ostaje nepoznat.

Nalazi ove studije svakako ukazuju na potrebu daljeg istraživanja, rekao je dr. Ameš Adaldža, viši naučnik Centra za zdravstvenu sigurnost Univerziteta Džon Hopkins koji nije učestvovao u studiji.

Foto: Shutterstock

“Prema ovoj studiji čini se da postoji značajan dio pojedinaca koji imaju imunitet zahvaljujući unakrsno reaktivnim T-ćelijama iz drugih infekcija koronavirusom, što može imati uticaj na njihovo iskustvo s novim koronavirusom. Mislim da je najveće pitanje povezati činjenicu da oni imaju te T-ćelije s razumevanjem koja bi uloga tih ćelija mogla biti”, rekao je Adaldža te nastavio:

“Znamo, na primer, da su deca i mladi relativno pošteđeni teških posledica ove bolesti i mislim da bi jedna hipoteza mogla biti da su postojeće T-ćelije brojnije ili aktivnije u mlađoj dobi nego u starijoj. A ako bismo mogli da uporedimo ljude s težom i blažom bolešću i analiziramo njihove T-ćelije, možda bismo mogli doći do zaključka da su teže posledice povezane s manje unakrsno reaktivnih T-stanica i obrnuto. Mislim da postoji biološka verodostojnost u ovoj hipotezi. Jasno je da T-ćelije ne štite ljude od zaraze, međutim možda moduliraju težinu bolesti. Čini se da bi to mogao biti slučaj.”

Dosad je tokom pandemije fokus bio na antitelima na kovid-19 i njihovoj ulozi u stvaranju imuniteta protiv bolesti. Međutim, profesor preventivne medicine i infektivnih bolesti s Medicinskog fakulteta Univerziteta Vanderbilt u Nešvilu, koji nije bio uključen u novu studiju, kaže kako se T-ćelije ne smeju zanemariti.

“Imamo studiju koja sugeriše da postoji određena unakrsna reaktivnost s običnim koronavirusima koji izazivaju prehladu kod ljudi i da bi mogla postojati neka unakrsna reaktivnost s virusom kovida-19 koji izaziva toliko štete. To je samo po sebi intrigantno zato što smo iz perspektive antitela mislili da nema previše ukrštanja. To nije sasvim iznenađujuće zato što su svi ovi virusi članovi iste porodice, poput rođaka. Sad moramo da vidimo ima li to uticaja na kliničku praksu. Znači li to da zaražena osoba ima više ili manje izgleda za razvoj bolesti? I ima li to ikakvih implikacija na razvoj vakcine”, rekao je Šafner za CNN.

Foto: Shutterstock

“Gotovo svaka osoba na svetu došla je u dodir sa koronavirusom”

Adaldža je dodao kako nije iznenađen da kod učesnika studije koji nisu bili izloženi novom koronavirusu postoji unakrsna reaktivnost T-ćelija.

“SARS-CoV-2 je sedmi ljudski koronavirus koji je otkriven, a četiri ljudska koronavirusa nazivamo koronavirusima stečenima u zajednici. Ta četiri virusa zajedno odgovorna su za 25 posto naših prehlada. Gotovo svaka osoba na svetu došla je u dodir s koronavirusom, a budući da su članovi iste porodice, razvija se određeni unakrsni imunitet”, objasnio je Adaldža.

Nova studija nije jedini rad koja ukazuje na određeni stepen prethodnog imuniteta na novi koronavirus kod nekih ljudi.

Alesandro Sete i Šejn  Kroti, oboje s Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu, napisali su u komentarskom radu objavljenom u časopisu Nature početkom jula da “20 do 50 posto neizloženih učesnika studije pokazuje značajnu reaktivnost na peptidne baze antigena SARS-CoV-2”.

Komentar je temeljen na drugom istraživanju. Ipak, spomenuti dvojac napisao je kako izvor i klinička važnost reaktivnosti ostaju nepoznati.

Sete i Kroti napisali su i da je “sada utvrđeno da prethodna imunološka reaktivnost na SARS-CoV-2 postoji u određenoj meri u opštoj populaciji. Radi se o hipotezi koja još nije dokazana, ali bi do toga moglo doći zbog imuniteta na koronavirus obične prehlade”, zaključuje CNN.

Zatvoreno za komentare.