Dve nedavne ankete otkrivaju rizike koje danas preuzima prosečna osoba

Dve nedavne ankete otkrivaju rizike koje danas preuzima prosečna osoba

Ne obraćanje pažnje na vremensku prognozu, izlazak iz kuće bez da se slušaju aktuelne vesti i vožnja automobila sa malo goriva, su sve stvari koje se nalaze na listi top 40 takozvanih “malih rizika”, koje prosečna osoba preuzima u današnje vreme.

Ostali sitni rizici koji su prijavljeni u anketi 2000+ odrasli uključuju ne proveravanje da li nosite punjač za mobilni sa sobom, ne planiranje svog vremena i igranje zabavnih igara tokom radnog vremena.  

Dok samo 15% svetske populacije veruje da je svet manje rizično mesto, ali druga anketa pokazuje da prosečna osoba danas više brine o finansijskoj sigurnosti, krađi identiteta, ličnoj sigurnosti i globalnom zagrevanju.  

Mali rizici

Većina nas živi svoj život bezbrižno, ne očekujući da će se loše stvari uopšte dogoditi. To znači da smo po automatizmu izloženi malim rizicima. Sledi lista malih rizika, odabrana sa liste top 40 malih rizika, plus neki mali rizici koje mi smatramo da bi vas mogli svakodnevno zadesiti:

1. Ne obraćanje pažnje na vremensku prognozu.

2. Napuštanje kuće bez da ste poslušali najnovije vesti. Ko zna? Možda uletite u građanske proteste na putu ka poslu.

3. Ne proveravanje da li ste poneli punjač za mobilni telefon. Danas bukvalno svako se oslanja na mobilni telefon u dnevnom funkcionisanju. Trebali bi ste se zabrinuti ako vam je baterija na ispod 50%.

4. Trčanje uz stepenice.

5. Utišavanje jutranjeg alarma.

6. Vožnja automobila sa malo goriva.  

7. Ne odvajanje vremena da napišete spisak obaveza.  

8. Igranje zabavnih igara tokom radnog vremena. Ovo može dovesti do smanjene produktivnosti na poslu.

9. Odlazak u krevet posle 23:00 radnim danom.

10. Preskakanje nekoliko poslednjih stepenika.  

11. Ne proveravanje stanja na vašem bankovnom računu.  

12. Kupovina namirnica u prodavnici bez provere roka trajanja.

13. Ne čitanje pravila i uslova korišćenja pre nego se učlanite negde.  

14. Izlazak iz kuće bez da ste proverili da li ste poneli novčanik ili mobilni telefon.  

15. Trošenje štednje na luksuzne stvari. Štednja se treba trošiti u slučaju nužde. To nas dovodi do sledeće stavke.

16. Nemati štedni račun.

17. Ne biti pažljiv prilikom prelaska ulice.

18. Uzimanje nerezonskog zajma.

19. Ne raditi bekap važnih fajlova i kontakata.

20. Ne čuvati svoj rad pre nego se udaljite od kompjutera. Možete izgubiti sav svoj rad ukoliko nestane struje ili ukoliko dođe vreme za automatski apdejt.  

Veće brige

Kao što smo već napomenuli, druga anketa je ukazala da je prosečna osoba izložena opasnim rizicima. Na donjem spisku nalaze se i neki drugi ozbiljni rizici kao što su bolesti zavisnosti i globalni rizici smrtnosti, za koje se takođe veruje da danas predstavljaju opasnost za prosečnu osobu.        

Finansijska sigurnost

Nakon decenija fiansijskih ograničenja, nizak nivo prihoda bio je glavna briga među ispitanicima. 70% učesnika rekla je da su neprestano zabrinuti za svoje finansije, kako bi obezbedili svojim familijama osnovne potrepštine.  

Istina je da večina nas svakodnevno balansira na tesnom finansijskom užetu, hteli mi to da priznamo ili ne. Samo jedna mala greška nas može dovesti do finansijske katastrofe.  

Ljudi se svakodnevno bave finansijskim i investicionim ulaganjima. A stvarnost je takva da svaka investicija nosi određeni nivo rizika. Ulaganja u nekretnine i finansijske investicije poput akcija, obveznica i Forex-a mogu izgubiti na vrednosti ako se promene tržišni uslovi. Čak i ako su osigurana, konzervativna finansijska ulaganja poput sertifikata o depozitu utiču na inflaciju što znači das a vremenom neće doneti dovoljno zarade da bi ispratili stalne rastuće troškove života.  

Takođe, neprestana briga o sigurnosti personalnih i finansijskih podataka, kao što su informacije o elektronskim novčanicima i bankovnim računima nažalost su postale način života. Ljudi su svakodnevno zabrinuti zbog izloženosti svojih podataka neovlašćenim licima, a mnogi već preduzimaju mere zaštite kako bi zaštitili svoj identitet, posebno kada kupuju stvari i usluge preko interneta.

Lična bezbednost

U današnjem svtu postoji mnogo faktora koji predstavljaju rizik za ličnu sigurnost. Neke od pretnji ličnoj sigurnosti kojima su ljudi svakodnevno izloženi su krađa imovine, sukobi i uznemiravanja.

Šokantni rizici smrtnosti sa kojima se susreće prosečna osoba danas

Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije o globalnim zdravstvenim rizicima, vodeći uzroci smrtnosti su pušenje, visok pritisak, fizička neaktivnost i gojaznost. Prema izveštaju ovi rizici su uticali na gotovo sve zemlje, sa visokim, srednjim i niskim nivoima prihoda. Podaci prikupljeni od strane kompanije Disability-Adjusted Life Years (DALYs) takođe sun a ovu listu stavili seks bez zaštite, upotrebu alkohola, pijenje prljave vode i nedostatak osnovnih higijenskih potrepština. Poslednje je posebno pogodilo stanovništvo zemalja u razvoju u jugoistočnoj Aziji i pod-saharskoj Africi.  

Globalno zagrevanje

Globalno zagrevanje je još jedna od vodećih briga. 70% ispitanika slaže se da su ekstremni vremenski događaji koji se dešavaju u svetu posledica globalnog zagrevanja.

Globalno zagrevanje odgovorno je za dramatične klimatske promene koje su dovele do određenih efekata, poput topljenja glečera. Ovo je dovelo do promena u poljoprivrednim aktivnostima i migraciji.  

Takođe, 10% Amerikanaca priznaje da njihovi stanovi uopšte nisu osigurani. Što znači da bi ostali bez krova nad glavom ako bi njihove stanove zadesila neka veća oluja.  

Zavisnost

Društvo se danas susreće sa nekoliko vrsta zavisnosti, a svaka ima različiti okidač. Uobičajene vrste zavisnosti uključuju zloupotrebu droga, kleptomaniju, kompulzivnu kupovinu i zavisnost o seksu. U svetu u kom dominira tehnologija, postoje i mnoge druge vrste zavisnosti koje nisu toliko poznate, kao što je internet zavisnost i možda još opasnija zavisnost od kockanja.

Nedavno prikupljeni podaci otkrivaju da se verovatnoća za razvoj problematičnog kockanja povećava 23 puta kod osobe koja zloupotrebljava opojne droge, 5 od 100 kockara se bori protiv ove bolesti zavisnosti, a preko 80% Amerikanaca su uključeni u neku vrstu kockanja, a gotovo million ljudi od 14 do 21 godine su zavisni od kockanja. Mnogi od ovih ljudi ne znaju gde da pronađu pomoć pa je sastavljena lista centara za pomoć, preko koje zavisnici mogu da pronađu način da se spasu. Problematično kockanje je takođe povezano sa kriminalnim aktivnostima i mentalnim bolestima.  

Planovi reakcija na ove rizike su već u toku

Iako se jednostavni rizici mogu izbeći jednostavnom promenom životnih navika, sprečavanje većih rizika zahteva dobro osmišljene strategije.

“Amerikanci su svesni da mnogi rizici sa kojima se prosečna osoba suočava danas, nisu postojali u prošlosti”, izjavio je Patrick Gee, viši potpresednik kompanije Catastrophe Response at Travelers. “Indeks potrošačkog rizika stalno nam pruža uvid u to šta svetska populacija smatra rizikom i omogućava liderima u industriji da ponude jednostavne svakodnevne strategije kako prebroditi te rizike.” Putnici CRI identifikuje sledeće strategije kao dobre primere načina na koji ljudi ublažavaju rizike u svakodnevnom životu:

- 83% kaže da su instalirali detektore za dim kako bi smanjili rizik udisanja nezdravog karbon monoksida.

- 78% kaže das u konstantno na oprezu u saobraćaju, a 84% kaže da redovno proveravaju ispravnost svojih vozila.

- 50% kaže da prave zalihe hrane i vode u slučaju velikih vremenskih katastrofa.

Zaključak

Verovatno ćete se identifikovati sa nekim rizicima u ovom tekstu, pogotovo sa malim, ali evo izazova. Radite li nešto kako biste poboljšali svoj kvalitet života?

Zatvoreno za komentare.