Šta sve treba znati o opasnostima visokog krvnog pritiska

Šta sve treba znati o opasnostima visokog krvnog pritiska

Oštećenje krvnih sudova ili bubrega, zadebljanje srčanog mišića neki su od "lakših" problema ka kojima vodi neotkriven ili neadekvanto lečen visoki krvni pritisak, a u najgorim slučajevima može završiti moždanim udarom ili infarktrom, a to već može biti fatalno.

Foto: Shutterstock

Ljudi vrlo često površno shvataju problem krvnog pritiska, te ga godinama ne proveravaju, ili to rade kako ne treba. A kada saznaju da pate od hipertenzije jako često terapiju ne uzimaju na pravi način i nastavljaju da jedu masnu hranu ili konzumiraju nikotin što je pogubno.

Godinama bez simptoma

 - Stanje povišenog krvnog pritiska može da traje godinama, a da pacijent ne primeti simptome, već da se tek nakon tri ili četiri godine utvrdi da pati od ove bolesti - kaže za "Blic" profesor dr Dragan Simić, načelnik odeljenja za aritmologiju i kliničku kardiologiju Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije (KCS).

Zato je važno, upozorava, da se hipertenzija leči na adekvatan način jer nisu retke situacije da nekome jako brzo nakon nastanka bude dijagnosikovan povišen krvni pritisak, a da se stanje ne poparavi zbog lošeg lečenja.

Nemarnost, nepravilno uzimanje lekova i odbijanje saveta lekara kod pacijenata koji boluju od hipertenzije, mogućnost moždanog udara i infarkata miokarda povećvaju čak za dva do tri puta, te lekari apeluju da se njihovi saveti poštuju.

Čemu vodi konstantno povišen krvni pritisak?

Kako navode stručnjaci, neadekvatno lečenje krvnog pritiska vodi promenama na organima koje mogu biti trajni narušilac zdravlja pacijenta.

- Prvo stadaju krvni sudovi jer oni trpe jako veliki pritisak. Dolazi do endotelne disfunkcije koja vodi ka aterosklerozi, ali i do sužvanja aorte. Takođe, neretko se ovo stanje završava i anginom pektoris, čijem nastanku dodatno potpomaže i pušenje cigareta - objašnjava dr Simić.

Menjanje srčanog mišića i njegovo zadebljanje tj. hipertrofija miokarda leve komore srca, takođe nastaju kao posledica delovanja povišenog krvnog pritiska koji se ne leči na pravi način.

Foto: Shutterstock

Stradaju i bubrezi i oči

- Oštećenja bubrega i stvaranje promena na nivou nefrona, osnovnih ćelija ovog organa takođe mogu biti prouzrokovane neadekvatnim lečenjem povišenog krvnog pritiska. Prvi znak lošeg lečenja ove bolesti je pojava albumina u urinu, koji kod zdravih osoba nikako ne bi trebao tu da se nađe - navodi dr Simić.

Pored pomenutih oštećenja na organima, povišen krvni pritisak vodi i oštećenju krvnih sudova oka.

Dijagnoza koja vas prati do kraja života

Prema rečima doktora povišen krvni pritisak je bolest koja kroz ceo život prati pacijenta, a lečenje u skladu sa preporukama stručnjaka pacijentu može obezbediti normalan nastavak života.

- Kada povišen krvni pritisak počne da deluje ne nastaju velike promene, međutim, ali ako se godinama ne reaguje na pravi način nastaju veliki problemi. Ako se pacijenti pravilno leče neće imati oštećenja, te je jako bitno da pacijenti budu odgovorni prema sebi, a ne da sami kroje svoju terapiju. Naš narod voli da povećava dozu nekih lekova, da druge smanjuje i to sve na svoju ruku - isitiče dr Simić.

Foto: Shutterstock

Koliko je važan način života

Promenom načina života i izbacivanjem pojedinih štetnih navika pacijenti sebi mogu pomoći naročito ukoliko pravilan način života ukombinuju sa propisanim unosom lekova.

 - Smanjenje unosa natrijum-hlorida, odnosno konzumiranjem hrane koja nije posoljena krvni pritisak može da se smanji za između pet i osam milimetara živinog stuba. Ukoliko osoba smrša pritisak će biti smanje za 12-15 milimetara žive, a pacijent će samim tim primati i manju dozu lekova - navodi dr Simić.

Fizička aktivnost, izbegavanje nikotina, alkohola i stresa, takođe se smatraju prirodnim lekovima u borbi sa ovim zdravstvenim problemom.

Poslušan pacijent = dug život bez većih posledica

- Pacijenti mogu da žive sa hipertenzijom i 30 godina, ali je presudno da lekove konzumiraju onako kako je lekar prepisao i da promene loše životne navike, tj. da počnu da vode brigu o sebi - zaključuje dr Simić.

Zatvoreno za komentare.