Da li znate zašto se kaže da je neko „bez dlake na jeziku“? Evo odakle potiče taj izraz

Foto: Shutterstock

Takav izraz postoji i u nemačkom, samo što on tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku na jeziku (nem. Haare auf der Zunge haben).

Osim toga, Nemci govore i imati dlaku na zubima (nem. Haare auf den Zälmen).

Ono što se da zapaziti u vezi sa svim ovim varijantama jednog te istog izraza u našem i nemačkom jeziku jeste da im je zajednička okosnica reč dlaka, kao i samo značenje, koje se u izvorima određuje manje-više na isti način.

U velikom Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU stoji: "Bez dlake na jeziku (govoriti i sl.), dlake na jeziku nematiotvoreno, bez ustručavanja, bez ikakvih obzira (govoriti)…

U matičinom rečniku srpskohrvatskog književnog jezika stoji da je reč nemati dlake na jeziku: "Ne ustručavati se kazati svoje mišljenje".

U nekim našim krajevima postoji verovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku, piše Srbija Danas.

Tako majke obično govore sinčiću ili kćeri:

"Isplazi jezik da vidim lažeš li!". To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja.

A to i jeste osnovni smisao frazema bez dlake na jeziku, odnosno nemati dlake na jeziku.

Nemci svoj izraz “Haare auf der Zungelauf den Zähnen haben” dovode u vezu s pričom o nekom čoveku koji je hteo da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (a, verovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono "imati dlake na jeziku/zubima", nasuprot našem: "nemati".

Za nemački izraz uverljivije je ipak objašnjenje, koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom rečniku, da je dlaka, odnosno dlakavost, iskonska oznaka slobodnog čoveka.

Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači slobodan (govor i sl.).

Ako je ovo objašnjenje tačno, i ako je izraz o kome je ovde reč preuzet u naš jezik iz nemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je nemačko "imati dlaku na jeziku" prešlo u naše "nemati dlake na jeziku"?