Danas se u srpskim pravoslavnim crkvama i porodicama obeležava važan praznik posvećen svetiteljima Kozmi i Damjanu, u narodu poznatim kao Sveti Vrači.
Foto: Wikipedia
Rođeni su u Aziji, gde su odgajani kao hrišćani, koji su kasnije postali lekari, odnosno vračevi. Veruje su da su od Boga dobili dar da leče ljude, a kako su ga dobili besplatno, oni ljudima nisu naplaćivali lečenje, zbog čega se kaže da su bili i besrebrenici.
Od svojih pacijenata očekivali su samo jedno - da veruju u Isusa Hrista ili bar da ne izgovaraju njegovo ime uzalud, ako ne žele da prime hrišćansku veru.
Zbog toga se oni smatraju zaštitnicima lekarske profesije i mnogobrojne zdravstvene ustanove će ih danas proslaviti.
Kozma i Damjan se na ikonama i freskama predstavljaju u srednjovekovnoj odeždi, sa kovčežićima u kojima su nosili lekove, a jedna od najpoznatijih fresaka sa likovima svetih Kozme i Damjana nalazi se u Pećkoj Patrijaršiji.
Foto: Wikipedia
Posle smrti svetitelja, sahranjeni su zajedno u mestu Feremanu shodno otkrovenju Božjem, te ostadoše čudotvorci kako za života, tako i posle smrti. Narod je nastavio da ih priziva u bolesti i nevolji i do danas.
Na današnji dan, po narodnom verovanju, ne bi trebalo raditi teške poslove i izlaziti iz kuće bez nekog važnog razloga. Hrišćani se na ovaj praznik posebno posvećuju molitvi za bolesne i izbegavaju teške fizičke poslove.
Inače, Sveti Vrači se obeležavaju uvek 14. novembra, a u crkvenom kalendaru praznik nije upisan crvenim slovom i nije obavezan post.
Prema kanonu SPC, svetitelji Kozma i Damjan, u narodu poznati i kao Sveti Vrači, slave se dva puta godišnje – 14. jula kada je umro Kozma i 14. novembra na dan smrti Damjanove.