Istorija poljupca i njegove koristi - šta kaže nauka o poljupcima?

Istorija poljupca i njegove koristi – šta kaže nauka o poljupcima?

Poljubac je od pamtiveka simbol bliskosti, ali i gest koji ima mnogo značenja - od prijateljskog do erotskog, od bratskog do Judinog, izdajničkog. Ovo je istorija poljupca.

Foto: Unsplash

Istorija poljupca: Naučnici smatraju da je poljubac nastao iz rituala hranjenja dece usta na usta, koje su praktikovali naši davni preci. Austrijski naučnik Irenaus Ajbl-Ajbensfeld je tu praksu opsežno dokumentovao.

U nekim zajednicama, ova praksa se sprovodi se i danas, kada majka sažvače hranu pre nego što je da detetu (ako ste gadljivi, setite se da nemaju svi struju i blender). Neki drugi stručnjaci misle, da je ljubljenje ima korene u dojenju, piše Prva.

Poljubac zdravlja: Naučnici se slažu da je poljubac poput inekcije, jača imuno-sistem i smanjuju stres. Srce ubrzano kuca, metabolizam radi brže, a otpuštaju se oksitocin, koji ima umirujuće dejstvo.

Ljubljenje jača emocionalnu vezu između dvoje ljudi, bilo da su partneri ili rođaci. Ljudi koji se vole da se ljube su otporniji na depresiju i niži im je krvni pritisak.

Rekordi: Brazil je vlasnik svetskog rekorda u masovnom ljubljenju. Po Ginisovoj knjizi rekorda, 13.577 parova simultano se ljubilo u Sao Paolu 2014.

Najduži poljubac na filmu odglumili su Džejn Vajman i Reži Tumi, a trajao je tri minuta i pet sekundi u filmu "In the Army Now" iz 1941.

Rekord najdužeg podvodnog poljupca drže Italijani Elisa Lacarini i Mikele Fucarino, koji su zajedno držali dah tri minuta i 24 sekunde.

Foto: Unsplash

Životinje: I one se ljube! Neki majmuni, na primer, mada više zbog igre, a ne zbog parenja. Neke ptice dugih kljunova, kao rode ili čaplje, pre parenja se kuckaju kljunovima.

Kultura ljubljenja: Prema studiji Kinsijevog instituta u Indijani, manje od pola planete se ljubi u usta. Kao izraz ljubavi i intimnosti, to je uobičajeno u Aziji i Evropi, na Bliskom istoku i u Severnoj Americi.

U afričkim regijama južno od Sahare poljubac nema tu ulogu, a tako je i u Novoj Gvineji i u Srednjoj Americi. Eskimima više vole da se trljaju nosevima, iako je to možda povezano sa klimom pošto bi im se usne na ledenoj hladnoći smrznule.

Zatvoreno za komentare.