Mahanje repom govori mnogo - kako da znate da je pas vezan vlasnika?

Mahanje repom govori mnogo – kako da znate da je pas vezan vlasnika?

Svakom ljubitelju pasa poznati su oni dragoceni trenuci kada se njihov ljubimac veže uz njih i entuzijastično maše repom u znak pozdrava. Možda pritom primete na koju stranu pas više maše repom, desnu ili levu, a to takođe govori nešto o tome koliko je pas vezan za vlasnika.

Foto: Unsplash

Naime, istraživanje Kineske akademije nauka otkrilo je da psi koji su se udomaćili negde i stvorili bliskost s vlasnikom, repom više mašu u desnu stranu. Naučnici iz Pekinga posmatrali su pse u susretu s nepoznatim osobama tri dana, i proveravali koliko je svaki pas vezan za vlasnika.

Otkrili su da, kako su psi sve više raspoznavali osobu, počeli su češće mahati repom u desnu stranu, ređe u levu, prenosi N1.

Vođa istraživanja dr Jong Žong smatra da je mahanje repom u desnu stranu povezano s levom stranom mozga koja je zadužena za procesuiranje pozitivnih emocija, piše Zadovoljna.hr.

Prelazak na mahanje u desnu stranu sugeriše da psi, kako vreme odmiče, nepoznatu osobu počinju da percipiraju u pozitivnijem svetlu, komentarisala je rezultate istraživanja dr Debora Vels s Kraljičinog univerziteta u Belfastu, koja se više od 25 godina bavi proučavanjem psećeg ponašanja.

Studija, objavljena u časopisu iScience, koristila je 3D sistem za praćenje kretanja kako bi proučila na koji je način deset biglova mahalo repom dok su bili s ljudima pet minuta dnevno tokom tri dana.

Ukupno su analizirali čak 21.000 mahanja, uključujući brzinu i udaljenost kojom su se pomicali repovi. Takođe su otkrili da svaki pas ima poseban obrazac mahanja – slično tome kako svaki čovek ima jedinstveni način hodanja.

„Pozitivna i negativna emocionalna stanja povezana su s aktivacijom levog i desnog prefrontalnog korteksa kod ljudi. Pretpostavljamo da bi mahanje repom u levu stranu moglo biti popraćeno aktivacijom desne strane mozga, dok bi mahanje repom u desnu stranu moglo biti popraćeno aktivacijom leve strane mozga u prefrontalnom korteksu“, kazao je dr Jong Žong.

Zatvoreno za komentare.