Naučnici otkrili misterioznu promenu koja nam se događa u starijim godinama

Naučnici otkrili misterioznu promenu koja nam se događa u starijim godinama

Dugo se mislilo da se naše ličnosti formiraju do tridesetih godina života, ali najnovija istraživanja sugerišu da se menjamo čitav život i da kasnije promene donose neke iznenađujuće koristi. Koje su to misteriozne promene koja nam se događaju u starijim godinama?

Foto: Shutterstock

Svi smo upoznati s telesnim transformacijama koje donosi starenje, koža gubi elastičnost, desni se povlače, nos raste, dlake počinju da rastu na neobičnim mestima, istovremeno potpuno nestajući s drugih, smanjujemo se.

Sada, nakon decenija istraživanja efekata starenja, naučnici otkrivaju još jednu, misterioznu promenu.

"Zaključak je bukvalno ovo: nismo ista osoba tokom čitavog života", kaže Rene Motus, psiholog sa Univerziteta u Edinburgu.

Mnogi svoje ličnosti smatraju relativno stabilnim tokom života. Međutim, istraživanje sugeriše da to nije slučaj. Naše osobine se stalno menjaju, a s vremenom kada dođemo u starije godine doživljavamo značajnu transformaciju. Iako povezujemo starenje s propadanjem, postupna modifikacija naših ličnosti zapravo doživljava iznenadni uspon.

Postajemo savesniji i pomirljiviji, a manje neurotični. Nivoi osobina "mračne trijade" makijavelizam, narcizam i psihopatija takođe opadaju, a s njima i rizik antisocijalnog ponašanja poput kriminala i zloupotrebe supstanci.

Istraživanja su pokazala da se razvijamo u više altruistične i savesne pojedince. Naša snaga volje se povećava i razvijamo bolji smisao za humor. Konačno, starije osobe imaju veću kontrolu nad svojim emocijama.

To je verovatno dobitna kombinacija - i ona koja sugeriše da stereotip mrzovoljnih i ćudljivih starijih ljudi treba revidirati.

Naše ličnosti su promenjive i daleko su od toga da se formiraju u detinjstvu ili oko 30. godine, kako su stručnjaci smatrali godinama.

"Ljudi s godinama postaju ugodniji i više društveno prilagođeni. Sve više se povećava sposobnost da uravnoteže svoja očekivanja od života sa zahtevima društva", kaže Motus za BBC.

Proces promena koji se događa dok starimo psiholozi nazivaju "sazrevanje ličnosti". To je postupna, neprimetna promena koja počinje u našim tinejdžerskim godinama i nastavlja barem do naše osme decenije.

Foto: Shutterstock

Zanimljivo je da je ova pojava univerzalna: trend je vidljiv u svim ljudskim kulturama, od Gvatemale do Indije.

Kako se razvijaju ove promene ličnosti?  "To je tema velikih rasprava", kaže Mottus.

Budući da je sazrevanje ličnosti univerzalno, neki naučnici smatraju da je ono daleko od slučajno prateće posledice procesa dužeg učenja pravila. Promene naših ličnosti mogu biti genetski programirane i oblikovane tokom evolucije.

S druge strane, neki misle da su naše ličnosti delom promenjene genetskim faktorima, a zatim ih kroz život oblikuju socijalni pritisci.

Na primer, istraživanje Vibke Blajdorn, psihologa ličnosti na Kalifornijskom univerzitetu u Dejvisu, otkrilo je da u kulturama u kojima se očekuje da ljudi brže odrastu - venčaju se, počnu da rade, imaju odgovornosti odraslih - njihove ličnosti pre sazrevaju u mlađem uzrastu.

"Ljudi su jednostavno naterani da menjaju svoje ponašanje i s vremenom postaju odgovorniji. Naše ličnosti se menjaju kako bi nam pomogle da se nosimo se sa životnim izazovima", kaže Rodika Demijan, socijalni psiholog sa Univerziteta Hjuston.

Ali šta se događa kada postanemo baš veoma stari?

Postoje dva moguća načina da se prouči kako se menjamo tokom svog životnog veka. Prvo je da se uzme velika grupa ljudi različitih godina, a zatim da se proučavaju razlike njihovih ličnosti.

Jedan od problema ove strategije je da se lako može pogrešiti i zameniti generacijske osobine koje su isklesane kulturom određenog razdoblja, kao što su razboritost ili obožavanje nekog slatkiša, s promenama koje se događaju s godinama.

Alternativa tome je uzeti istu grupu ljudi i pratiti ih dok odrastaju.

To se upravo i dogodilo. Motus je, s kolegama sa Univerziteta uspeo da pronađe na stotine ljudi u njihovim sedamdesetim ili osamdesetim godinama, a koji su ranije učestvovali u istraživanju ličnosti i inteligencije, koje je sprovedeno kada su imali oko 11 godina, i dao im je još dva identična testa, s nekoliko godina pauze između testova.

"Kako smo imali dve različite grupe ljudi i obe su bile merene dvaput, obe strategije smo koristili istovremeno", kaže Motus.

Foto: Shutterstock

Dok su ličnosti mlađe grupe ostale manje-više iste, osobine starije grupe su se počele menjati, tako da su u proseku postali manje otvoreni i ekstrovertni, kao i manje susretljivi i savesni. Blagotvorne promene koje su se događale tokom godina počele su da se menjaju.

"Mislim da to ima smisla, jer se u dubokoj starosti ljudima stvari brže odvijaju", kaže Motus i ističe da je možda zdravlje tih ljudi bilo u padu i da su verovatno počeli da gube prijatelje i rođake, što svakako ima određeni uticaj na njihov aktivni odnos sa svetom.

S druge strane, istraživanje japanskih stogodišnjaka otkrilo je da oni imaju najbolje rezultate kada je reč o savesnosti i otvorenosti, ali se ne zna jesu li te osobine imali i kad su bili mlađi, što je možda i doprinelo njihovoj dugovečnosti.

Smatra se da su naše ličnosti zapravo povezane s našim blagostanjem. Na primer, ljudi s više samokontrole verovatno će biti zdraviji u kasnijem životu, žene s višim nivoom neurotizma više će osećati simptome tokom menopauze.

U budućnosti, razumevanje kako su određene osobine povezane s našim zdravljem i kako će se naše ličnosti razvijati tokom celog životnog veka može pomoći u predviđanju ko je najviše ugrožen od određenih zdravstvenih problema, što će omogućiti reakciju na vreme.

Međutim, postoji još jedna korist od istraživanja.

"Nedavno sam imao predavanje u zatvoru", kaže Motus. Jedno pitanje ih je posebno zanimalo: menjaju li se ljudi? Zaključak veće slike je potvrdan – da, ljudi se menjaju – zaključuje Motus i dodaje da, što se njega tiče, ne postoje čvrsti dokazi koji bi sugerisali da ljudi mogu koristiti svoju ličnost kao izgovor za svoje ponašanje.

Kako Demijen navodi, saznanje da se naše ličnosti menjaju tokom godina, hteli mi to ili ne, koristan je dokaz u prilog tome koliko smo prilagodljivi, što nam pomaže nositi se s izazovima koje nam život donosi.

Takođe, tu je i izazov saznati ko ćemo postati kada ostarimo.

Zatvoreno za komentare.