Jedan od najvećih naučnika - evo ko je bio Jovan Cvijić

Jedan od najvećih naučnika – evo ko je bio Jovan Cvijić

Jovan Cvijić je rođen 11. oktobra 1865. godine u Loznici u porodici Cvijića, ogranka Spasojevića iz pivskog plemena.

Foto: Wikipedia

Otac mu se zvao Todor Cvijić. Poreklom je bio Hercegovac, odnosno Crnogorac iz oblasti Stara Hercegovina, iz plemena Pivljana, i bavio se trgovinom.

Njegov otac, a naime Jovanov deda, bio je Živko Cvijić, predsednik lozničke skupštine i poznati mačvanski Obrenovićevac.

Kako je bio na strani tzv. "katana" u vreme katanske bune protivnika ustavobranitelja 1844. godine, kažnjen je šibovanjem posle uspešne akcije Tome Vučića Perišića, nakon čega je umro još mlad.

Njegov otac, a pak Jovanov pradeda, Cvijo Spasojević, bio je rodonačelnik Cvijića. Cvijo je bio poznati hajdučki harambaša u tom delu Stare Hercegovine.

Cvijo se borio protiv Osmanlija Prvog srpskog ustanka, a nakon njegove propasti 1813. godine, preselio se u Loznicu, gde je kod šanca i crkve sagradio kuću hercegovačkog tipa na dva sprata i otvorio dućan, započinjući trgovačku karijeru novoosnovane familije.

Cvijićev otac Todor (umro 1900) se u početku i sam bavio trgovinom, ali kako mu to nije išlo za rukom, zaposlio se u opštini kao pisar i delovođa. Majka Jovanova Marija (rođena Avramović), bila je iz ugledne porodice iz mesta Korenita, sela u oblasti Jadar koje se nalazi nedaleko od manastira Tronoša i Tršića, rodnog sela Vuka Karadžića.

Osim Jovana, Todor i Marija imali su sina Živka i tri kćeri, Milevu, udatu za Vladimira, sarača, Nadu, udatu za Dragutina Babića okružnog blagajnika, kasnijeg načelnika ministarstva finansija, i Soku.

Cvijić je često govorio da je u detinjstvu na njegovo duhovno obrazovanje najviše uticala majka i uopšte majčina porodica, mirna, staložena i domaćinska, dok je o ocu i očevoj porodici pisao sa dosta manje emocija.

Ipak, Cvijić je u svom naučno-istraživačkom radu o narodnoj psihologiji imao pohvalne reči za dinarski etnički tip i karakter, kome upravo i pripada njegov otac.

Obrazovanje Jovana Cvijića

Nakon osnovne škole koju je završio u Loznici, završio je nižu gimnaziju u Loznici (prve dve godine) i gimnaziju u Šapcu (treću i četvrtu godinu), a potom se upisao i završio višu Prvu beogradsku gimnaziju, u generaciji sa Miloradom Mitrovićem, Mihailom Petrovićem Alasom i drugim velikanima, o čemu je napisan roman i snimljen TV-film "Šešir profesora Koste Vujića".

Godine 1884, po završetku gimnazije, hteo je da studira medicinu, međutim loznička opština nije bila u mogućnosti da stipendira njegovo školovanje u inostranstvu. Tada mu je Vladimir Karić, njegov profesor iz šabačke gimnazije, predložio da sluša studije geografije na Velikoj školi u Beogradu.

Cvijić ga je poslušao i iste godine upisao Prirodno-matematički odsek Velike škole u Beogradu. Ove studije je završio 1888. godine.

Tokom svog školovanja Cvijić je bio posvećen čitanju knjiga. U gimnaziji je učio engleski, nemački i francuski jezik koji su mu tokom studija veoma koristili s obzirom da nije postojala odgovarajuća naučna literatura na srpskom. Kasnije je na stranim jezicima pisao i naučne i druge radove.

Školske godine 1888/89. radio je kao predavač geografije u Drugoj muškoj beogradskoj gimnaziji. Potom je 1889. upisao studije fizičke geografije i geologije na Bečkom univerzitetu kao državni pitomac.

U to vreme na Bečkom Univerzitetu predavanja iz geomorfologije držao je čuveni naučnik dr Albreht Penk, geotektoniku je držao profesor Edvard Zis (tadašnji predsednik Austrijske akademije nauka), a klimatologiju Julijus fon Han.

Cvijić je doktorirao 1893. godine na Univerzitetu u Beču. Njegova doktorska teza pod nazivom "Das Karstphänomen" predstavila ga je široj javnosti i učinila poznatim u svetskim naučnim krugovima.

Ovaj rad je kasnije preveden na više jezika (kod nas "Karst", 1895) a zahvaljujući njemu Cvijić se u svetu smatra utemeljivačem karstologije. Britanski naučnik Arčibald Giki je napisao da ovo predstavlja "zastavničko delo" nauke.

Bavio se podjednako društvenom i fizičkom geografijom, geomorfologijom, etnografijom, geologijom, antropologijom i istorijom. Smatra se utemeljivačem srpske geografije.

Priznanja Jovana Cvijića

Po starom Zakonu o odlikovanjima jedna od medalja nosi ime Jovana Cvijića, koji se tako našao u društvu drugih srpskih velikana kao što su Vuk Karadžić, Nikola Tesla, Miloš Obilić.

Od 17. septembra 2004, Narodna Banka Srbije pustila je u opticaj novčanicu od 500 dinara sa likom Jovana Cvijića, a potom i novu seriju 4. juna 2007.

Foto: Shutterstock

Ovako se Jovan Cvijić našao u društvu drugih srpskih velikana:

Vuka Stefanovića Karadžića (novčanica nominalne vrednosti 10 dinara),

Petra II Petrovića Njegoša (novčanica nominalne vrednosti 20 dinara),

Stevana Stojanovića Mokranjca (novčanica nominalne vrednosti 50 dinara),

Nikole Tesle (novčanica nominalne vrednosti 100 dinara),

Nadežde Petrović (novčanica nominalne vrednosti 200 dinara),

Đorđa Vajferta (novčanica nominalne vrednosti 1000 dinara),

Milutina Milankovića (novčanica nominalne vrednosti 2000 dinara),

i Slobodana Jovanovića (novčanica nominalne vrednosti 5000 dinara),

U organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti održan je 21. i 22. novembra 2002. naučni skup "Društveno-politička delatnost Jovana Cvijića". Pored svega navedenog Cvijićevo ime danas nose i jedna vrsta šafrana i vrh na planini Rudnik (Srbija) koji se zove Cvijićev vrh (1132m).

Zatvoreno za komentare.