Prepišite ih - Ovako izgledaju svakodnevne navike uspešnih ljudi

Prepišite ih – Ovako izgledaju svakodnevne navike uspešnih ljudi

Svi imamo isti broj sati u danu i istu priliku da vreme koje nam je na raspolaganju ispunimo korisnim navikama, ali neki ljudi uspevaju da učine više, jer znaju neke trikove koji im omogućavaju da pametno koriste vreme koje im je dato i eliminišu nevažne stvari koje ga kradu.

Foto:Shutterstock

Pred vama su navike uspešnih ljudi koje im pomažu da mudro rasporede obaveze u danu i obave više toga, te da budu efikasni i da izvuku svoj maksimum: 

1. Dan počinje jutarnjom rutinom

Doslednost i rutina korisni su kako biste u dan ušli proaktivno. 

Preduzetnik Gari Vajnerčak, autor knjige "Ask Gary Vee: One Entrepreneur's Take on Leadership, Social Media and Self-Awareness", kaže da se budi svakog dana u šest ujutro i da sledi istu rutinu. 

- Dan započinjem čitanjem što više informacija. Idem na "TechMeme" i pregledam naslove.

Prvo pročitam bilten Jasona Hirschhorna putem e-pošte, onda pređem na vesti, a glavna stranica na koju se fokusiram je "Nuzzel", skup naslova i svega onog što je važno krugu ljudi u kojem se krećem – priča on.  

Nakon što proveri objave na Tviteru i Instagramu, odlazi u teretanu na trening s ličnim trenerom i vraća se kući kako bi se družio s porodicom, pre nego što započnu dan.

Potom se priprema za prvi sastanak u danu, a već mu se toliko toga vrti u mislima.

2. Rezervišu vreme i rešavaju važne zadatke

Foto:Shutterstock

Produktivni ljudi razumeju razliku između važnih i hitnih poslova.

Važni poslovi kompaniju guraju napred, a hitni se preduzimaju radi gašenja požara.

Može vam se činiti da je bolje ispuniti dan hitnim zadacima, jer je važno pogasiti požare, ali nikada nećete napraviti korak napred ako ne krenete dalje od onoga što je hitno i ne okrenete se budućnosti. 

Gari Keler, autor knjige "The One Thing: The Surprisingly Simple Truth Behind Extraordinary Results" i osnivač "Keller Williams Realty", prvo identifikuje najvažniji zadatak koji treba rešiti i blokira prva četiri sata svakog dana kako bi se usredsredio na njega.

Da bi identifikovao tu jednu, važnu stvar, Keler razmatra svoje godišnje ciljeve i postavi sebi pitanje: "Koja je to jedna jedina stvar koja će, kad se uhvatim s njom ukoštac, omogućiti da sve ostalo što moram učiniti bude lakše?"

Zatim prva četiri sata svog radnog dana posveti samo toj jednoj stvari. 

Tu tehniku je koristio i za pisanje knjiga, kao i tokom borbe za rast svoje kompanije do najveće franšize za nekretnine, i uveren je da je najvažnije prepoznati prioritet u odnosu na stvari koje samo odvlače pažnju, donosi "FastCompany". 

3. Maksimalno se oslanjaju na raspored i kalendar

Popis obaveza zgodan je za hvatanje informacija i aktivnosti, ali produktivni ljudi beže od toga, kaže Piter Bregman, autor knjige "Four Seconds: All the Time You Need to Replace Counter-Productive Habits with Ones that Really Work".

Umesto toga on predlaže raspoređivanje svih zadataka na kalendaru i korišćenje toga kao nacrta.

- Odlučite kada i gde ćete nešto učiniti, a verovatnoća da ćete to slediti kad je upisano u kalendaru se povećava.

Uopšteni popisi su jedan od razloga zbog kojih nikada ne izvršite deo svojih obaveza – kaže on. Kalendari pomažu da odredite prioritete, uveren je Bregman.

Kalendar je konačan, i kad ga pratite lako je imati na umu da vam je ograničen broj sati i bićete svesni toga da morate realno da upravljate svojim vremenom. 

4. Dan gledaju u minutima, ne po satima

Kalendari su često podeljeni u koracima od 30 ili 60 minuta, ali produktivni ljudi vole i dodatno da ograničavaju vreme za aktivnosti, čime se eliminiše mogućnost da deo vremena potroše neplanirano. 

Foto:Shutterstock

Grant Kardone, autor knjige "The 10X Rule: The Only Difference Between Success and Failure", saznao je da je Alan Grinspan, bivši predsednik Federalnih rezervi, podelio svoj dan u intervalima od 15 minuta i uveo takav koncept podele zadataka u svoj raspored.

Kad podelite jedan sat svog vremena na manje intervale, množite raspoloživo vreme, kaže Kardone, te dodaje kako Grinspan nije dopuštao da mu prostor u tom kalendaru bude prazan. Takođe, raspored deli na male korake. 

- Svaki minut se računa, pa je moj raspored isplaniran do sekunde.

I ne šalim se: imam sastanke koji traju tri-četiri minuta.

Morate iskoristiti svaku sekundu koju dobijete u jednom danu – pojašnjava on. 

5. Isključuju e-poštu

Nedavno istraživanje kompanije "Adobe" otkrilo je da prosečna osoba provede 7,4 sata nedeljno gledajući ili šaljući e-poštu.

Produktivni ljudi, međutim, nisu robovi tehnologije, kaže Džeson Dženings, autor knjige "Less is More: How Great Companies Use Productivity". 

- Većina hiperproduktivnih ljudi proverava svoju e-poštu samo dva ili tri puta dnevno - kaže Dženings za časopis "Prevention".

Rasporedite to vreme u kalendaru i odradite ga u vremenskim blokovima.

Stalno proveravanje e-pošte čini nas manje produktivnim i u odgovaranju na nju, pokazala je studija sa Univerziteta Britiš Kolumbija.

U eksperimentu su učesnici podeljeni u dve grupe, od kojih je jednoj rečeno da proverava e-poštu tri puta dnevno, a drugoj da je proverava koliko god često želi.

Grupa koja je proveravala e-poštu tri puta dnevno smanjila je vreme provedeno u odgovaranju na poruke za 20 odsto.

Takođe su izjavili da su manje pod stresom nego što su bili pre.

6. Vode brigu o svom zdravlju

Ne možete biti produktivni ako niste zdravi. Osnivač "Virgin Group" Richard Branson svaki dan se budi u pet ujutro i vežba. 

- Mogu postići dvostruko više održavajući formu, jer to pomaže da i mozak dobro funkcioniše - rekao je u intervjuu za "FourHourBodyPress". 

Foto:Shutterstock

Iako neki ljudi vole da vežbaju pre odlaska u kancelariju, vežbanje tokom radnog dana takođe je delotvorno.

Studija Univerziteta Lids u Velikoj Britaniji pokazala je da zaposleni koji odlaze u salu i vežbaju tokom dana mogu biti produktivniji.

Uspešni ljudi dovoljno spavaju. Bil Gejts, recimo, spava sedam sati dnevno.

Istraživači s Finskog instituta za zaštitu zdravlja u Helsinkiju otkrili su da će oni koji ne spavaju dovoljno imati više dana bolovanja.

Optimalna vreme spavanja da bi se obnovila energija je od sedam do osam sati svake noći, tvrde istraživači iz studije objavljene u medicinskom časopisu "Sleep". 

Dakle, rasporedite dane po minutima, rešavajte ono što je bitno i više brinite o sebi i svom zdravlju.

Zatvoreno za komentare.