Otkrivena prva životinja kojoj ne treba kiseonik da bi preživela!

Otkrivena prva životinja kojoj ne treba kiseonik da bi preživela!

Postoje neke stvari u univerzumu koje su nepobitne istine. Nebo je gore, gravitacija nas vuče dole, ne može se putovati brže od svetlosti... Do sada, jedna od istina bila je i da višećelijskim organizmima ne treba kiseonik.

Foto: Shutterstock

Ali, od sada, moramo biti oprezniji kada to kažemo.

Početkom ove godine, naučnici su otkrili parazit koji nema mitohondrije. Ovo je prvi višećelijski organizam za koji je otkriveno da nema ove ćelijske organele, a to ujedno znači i da ne diše, bar ne na način na koji dišu drugi višećelijski organizmi. Ovaj parazit živi nezavisno od postojanja kiseonika.

Ovo otkriće menja razumevanje načina na koji organizmi mogu da žive i funkcionišu na Zemlji, ali i izvan nje, piše Science alert.

Organizam je počeo da razvija sposobnost disanja pre oko 1,45 milijadri godina kada je veća prabakterija arheja progutala manji bakterijum. Nekako je ta simbioza postala korisna za obe strane, pa su ostali zajedno.

Ova dva organizma su evoluirala zajedno, a taj simbiotski odnos doveo do toga da bakterije unutar arheje postanu mitohondrije - organele neophodne za proces disanja.

Svaka ćelija u ljudskom telu, osim crvenih krvnih zrnaca, ima veliki broj mitohondrija. Mitohondrije razgrađuju kiseonik da dobiju molekul adenozin trifosfat, koji skladišta i transportuje energiju unutar ćelija.

Do sada smo znali da postoje organizmi koji mogu da se adaptiraju u uslovima sa malo kiseonika, kao i da su neki jednoćelijski anaerobni organizmi tokom evolucije stvorili organele koje su povezane sa mitohondrijama, ali postojanje anarobnih višećelijskih organizama sve do sada nije bilo predmet rasprava, sve dok istraživači sa Univerziteta u Tel Avivu, nisu odlučili da istraže lososovog parazita Henneguya salminocila.

U pitanju je žarnjak. Žarnjak pripada istom razdelu kao i korali, meduze i sase. 

Ovi paraziti nisu štetni i ceo životni ciklus lososa provedu zakačen unutar njega.

Kako bi istražili ovog parazita, naučnici su koristili duboku sekvencijsku i fluorescentnu mikroskopiju. Otkrili su da je Henneguya salminocila izgubila mitohondrijski genom kao i da je izgubljen kapacitet za aerobno disanje i gotovo svi geni koji su uključeni u prepisivanje i umnožavanje mitohondrija.

Kao i kod jednoćelijskih organizama, i kod Henneguya salminocila su evoluirale organele povezane sa mitohondijama, ali nešto drugačije u odnosu na one kod jednoćelijskih organizama. Organele povezane sa mitohondrijama kod Henneguya salminicola imaju nabore u unutrašnjoj membrani koji se obično ne vide.

Svi ovi rezultati pokazuju da ovom višećelijskom organizmu, za disanje, nije potreban kiseonik da bi preživeo. 

Kako uspeva da preživi, za naučnike je još uvek misterija.

Zatvoreno za komentare.