Zašto se generacija Z sve više okreće veštinama koje nisu deo formalnog obrazovanja?

Zašto se generacija Z sve više okreće veštinama koje nisu deo formalnog obrazovanja?

Osoba drži knjigu na kojoj jpiše “Gen Z”

Formalno obrazovanje, sa svim svojim prednostima, sve češće ne uspeva da odgovori na izazove i potrebe savremenog sveta. Dok škole i univerziteti nastavljaju da neguju tradicionalne okvire, mladi iz generacije Z biraju alternativne puteve znanja. U svetu koji se menja brže nego što nastavne metode mogu da isprate, prioriteti ove generacije se sve više usmeravaju ka primenljivim, fleksibilnim i autentičnim veštinama koje mogu odmah da koriste.

U ovom tekstu ćemo istražiti razloge zašto se generacija Z okreće vaninstitucionalnom znanju, kako to oblikuje njihovu budućnost i zašto bi svi mi mogli nešto da naučimo od njihovog pristupa učenju.

Praktičnost u odnosu na teoriju – kako mladi biraju ono što odmah ima vrednost


Generacija Z ne gubi vreme. U svetu koji funkcioniše na klik, oni su navikli da brzo dolaze do odgovora, ali i da ih brzo testiraju u praksi. Ono što tradicionalni obrazovni sistem često ne nudi – jeste konkretan osećaj korisnosti odmah po učenju. Kada završite neki kurs digitalnog marketinga, montiranja videa ili dizajna, u stanju ste odmah da ponudite svoje usluge na tržištu.

U toj potrazi za realnim i brzim znanjem, oni koriste različite digitalne platforme, ali i ulažu vreme u ono što ih motiviše, čak i kada to na prvi pogled ne deluje kao "obrazovanje". Nije iznenađenje što su sve popularnije online igre i interaktivni oblici učenja – jer stimulišu fokus, analizu i donošenje odluka u realnom vremenu.

U jednoj od takvih aktivnosti, kao što je rulet uživo sa pravim igračima, mladi razvijaju osećaj strategije, rizika i procene – veštine koje, kada se primene odgovorno, mogu doprineti i širem razumevanju poslovnog sveta.

Ipak, oni ne zaboravljaju ni suštinu – jer znaju da edukacija je najvažnija. Samo se menjaju alati. Ne traže se više učionice i ispitna pitanja, već znanje koje se može odmah integrisati u život, rad i samorazvoj. I zato sve više biraju kurseve, radionice i realne projekte, umesto klasičnih teorijskih okvira koji često ne korespondiraju sa realnošću.

Digitalni svet kao učionica – kako internet ruši granice obrazovanja


Za razliku od prethodnih generacija, kojima je znanje bilo dostupno isključivo kroz institucije, generacija Z koristi internet kao svoju najveću biblioteku. YouTube tutorijali, online kursevi, Discord zajednice, TikTok edukativni nalozi – sve su to prostori u kojima oni dolaze do informacija koje ih zanimaju. Više ne čekaju da im neko da znanje – oni ga pronalaze sami.

U tom digitalnom okruženju, mladi se povezuju sa mentorima, frilenserima, programerima, umetnicima i preduzetnicima širom sveta. Njihova znanja su često razgranata i međusobno povezana – jedan mladić može znati osnove UX dizajna, kako da postavi Facebook kampanju, snima i montira reels za klijenta, a da pri tom nije kročio na fakultet. Učenje je postalo fluidno, stalno dostupno i neograničeno fizičkom lokacijom.

Ono što dodatno fascinira jeste način na koji biraju sadržaje: sve mora biti jasno, koncizno, vizuelno privlačno i prilagođeno njihovom tempu i fokusu. Umesto predavanja od sat i po, biraju mikro lekcije od 10 minuta koje mogu gledati dok se voze autobusom ili piju kafu. I što je najvažnije – oni aktivno primenjuju ono što nauče. Uče kroz rad, pokušaj, grešku i korekciju – metod koji sve češće pokazuje bolje rezultate od tradicionalne reprodukcije znanja.

Devojka sedi na kauču sa laptopom u krilu

Autentičnost kao nova valuta – zašto formalna znanja više nisu dovoljna


Svet u kojem se ova generacija razvija ne nagrađuje više samo znanje – nagrađuje autentičnost. Formalne diplome, titule i sertifikati sve više gube na težini ako nisu praćeni karakterom, komunikacijom, emocionalnom inteligencijom i sposobnošću da se prepozna kontekst. A upravo su to oblasti koje formalno obrazovanje najčešće ignoriše.

Zato se generacija Z okreće veštinama koje podrazumevaju izražavanje sebe – kroz video, pisanje, dizajn, prezentovanje ideja, javni govor, storytelling. U tom smislu, čak i ako završavaju tradicionalne škole, najvažnije veštine stiču sami, kroz hobije, online zajednice i lične projekte. Jer znaju da ih tržište ne pita samo šta znaju – već kako to znaju da predstave.

Oni žele da ono što nauče bude deo njihove ličnosti. Ne žele da budu „još jedan profil u redu“, već osoba koja ima svoj glas i stav. I upravo zato ulažu vreme u lični razvoj – u samopouzdanje, javni nastup, empatiju, liderstvo. Sve ono što čini razliku u stvarnom svetu, a često izostaje iz školskih udžbenika.

U svetu punom informacija, autentičnost je ono što vas izdvaja. A to se ne uči iz knjiga, već kroz iskustvo.

Generacija Z nije lenja, izgubljena ni nestrpljiva – kako se često stereotipno prikazuje. Oni su samo deca svog vremena: svesni, brzi, fokusirani na suštinu. Umesto da sede u klupi i čekaju na red, oni biraju da odmah zakorače u svet znanja koje mogu da primene. I u tome su – potpuno u pravu.

Njihov izbor da se okrenu alternativnim veštinama ne znači da formalno obrazovanje nema vrednost. Ali ono mora da se menja. Da prepozna potrebe tržišta, dinamiku života, promene u komunikaciji i važnost autentičnosti.

Dok mi tražimo način kako da „edukujemo mlade“, oni već znaju da edukacija je najvažnija – samo je pitanje kako, gde i zašto. Možda je vreme da prestanemo da ih gledamo kao izazov, i počnemo da ih gledamo kao inspiraciju. Jer njihova sposobnost da biraju znanje koje im koristi – upravo je ono što svi mi treba da naučimo.

Затворено за коментаре.