Šta bi se desilo kada bismo svi prestali da jedemo meso ?

Šta bi se desilo kada bismo svi prestali da jedemo meso ?

Čak i ako niste zagrižen vegetarijanac ili vegan, verovatno ste svesni da je mesna industrija daleko od nečega što bismo smatrali idealnim. Ali iznenadilo bi vas šta bi se desilo kada ne bi više jeli meso.

Foto: Shutterstock

I možete da zažmurite na hiljade videa koje vaši "vege-prijatelji" dele na svojim profilima, ali činjenica jeste da se proizvodnja mesa negativno odražava na okolinu i da ono što unosite u sebe nije nužno najkvalitetnija hrana u ponudi.

Stoga ne bi trebalo preterano da vas šokira kada pročitate da sve više mladih u svetu polagano prelazi na vegetarijansku ili vegansku hranu, a čak i sve veći broj starijih polagano shvata da se osećaju bolje ako konzumiraju manje mesa. Ukratko, konzumacija mesa pada iz godine u godinu u svim razvijenim zemljama.

Sve ovo pred nas stavlja pitanje šta bi se dogodilo kada bi apsolutno svi prestali da jedu meso. Odgovor na to pitanje pokušala je da dà ekipa Vice-a koja je porazgovarala sa stručnjacima koji su razmislili o ovoj temi i pokušali da daju najtačniji odgovor.

Da li bi farmeri ostali bez posla? Da li bismo svi bili srećniji i zdraviji ili bi prestanak konzumiranja izazvao određene probleme o kojima nismo ni razmišljali?

Uticaj na ekonomiju i stočarstvo (Timoti Land, profesor na Gradskom Univerzitetu u Londonu)

"Odgovor na pitanje da li bismo mogli da održimo mesnu industriju bez životinja je velika debata u mom svetu. Možemo li zamisliti poljoprivredu bez životinja? Možemo li zamisliti da nastavimo s ovim što radimo i da to učinimo još brutalnijim? Životinje, krave i ovce, veliki su uzroci gasova staklene bašte i koristimo mnogo "skrivene" zemlje za njih. Amazonska prašuma nestaje kako bismo mogli da uzgajamo soju kojom hranimo životinje u Evropi koje jedemo. Uzgajamo mnogo žitarica u Britaniji i Evropi i time hranimo životinje. Životinje su nekada bile deo ciklusa plodnosti, rotacije u uzgoju, ali pretvorili smo ih u naše suparnike, ne samo u smislu korišćenja zemlje već i kao goleme korisnike tla, resursa i hrane. Moramo dramatično da smanjiti korišćenje životinja u Britaniji."

Land tvrdi da bi se tako drastične promene drastično odrazile i na poljoprivrednike koji bi trebali da razviju nove veštine i to bi transformiralo agrikulturu svake zemlje.

"Političari su uplašeni, ali moraju da se suoče s ovim problemom. Sistem ishrane prisilno će se menjati klimatskim promenama, nestašicom vode, populacionim promenama. Imamo sastav koji je baziran na tome da je narod sit zahvaljujući izuzetno intenzivnim agrikulturalnim metodama. Znamo da se to mora promeniti."  

Što se perioda transformacije tiče, on bi trajao najmanje 30 godina, ali industrija neće biti u stanju to samostalno da reši, već će trebati i promena potrošačke kulture.

Uticaj na okolinu (Nik Hjuit, profesor atmosferske hemije sa Univerziteta Lankaster)

"Konzumiranje mesa čini veliki deo doprinosa gasovima staklene bašte, a kada bi svi prestali jesti meso, emisija plinova povezanih s hranom smanjila bi se za 35 posto.

Najveći su problem stoka. Krave žvaću travu i probavljaju je u želucima bez kiseonika, što stvara metan. Isto tako, način na koji gnojimo pasišta izaziva emisiju gasova. Transport hrane takođe doprinosi emisiji, ali to je relativno mali deo.

Prestanak jedenja mesa je najbolji način da nešto stvarno promenimo. Kada bi svi postali vegani, to bi predstavljalo veliki razliku jer vegetarijanci jedu sir koji je povezan s mlečnom industrijom i kravama. Kada biste eliminisali sireve i meso, dodatno biste smanjili emisiju.

Nažalost, neke zaista velike zemlje meso smatraju statusnim simbolom i konzumacija mesa drastično raste. Sve što možemo učiniti da pomognemo je dobra stvar."

Uticaj na zdravlje (Ian Givens, profesor na Univerzitetu Reding)

"Ne postoji povezanost između belog mesa i raka i kardiovaskularnih bolesti. Problem je u crvenom mesu. U poslednjih desetak godina beležimo pad unosa gvožđa i to je povezano sa smanjenim unosom crvenog mesa koje je najbolji izvor gvožđa. Na kratke staze to verovatno nije problem, ali morate da se zapitate šta se događa na duže vreme.

Tu je i pitanje cinka i vitamina B12 koje bismo trebali da nadomestimo dodacima, ali s druge strane, crveno meso povećava opasnost od raka creva. Obrađeno meso je najopasnije, čak je i veća opasnost nego u slučaju crvenog mesa.

Stoga pretpostavljam da bi bez mesa ljudi bili zdraviji jer rak creva je najučestaliji rak kod oba pola. Dakle, morali bismo da pripazimo na smanjenje unosa obrađenog mesa, kao što su slanina, kobasice, salame, hot dogovi, mesni obroci i tako dalje. Što se belog i crvenog mesa tiče, nisam toliko siguran. Vegetarijanci i vegani takođe imaju manji rizik od bolesti povezanih s gojaznošću."

2 reagovanja na “Šta bi se desilo kada bismo svi prestali da jedemo meso ?”